Kada nesanica postane tihi neprijatelj psihičkog zdravlja

Nesanica nije samo problem noćnog nemira – ona je ozbiljan faktor rizika za mentalno zdravlje. Mnogi ljudi podcjenjuju utjecaj koji kronični poremećaji spavanja imaju na njihovu svakodnevicu, dok zapravo dugotrajna nesanica može pogoršati simptome depresije, anksioznosti, pa čak i dovesti do problema s percepcijom stvarnosti.

Kada ne spavamo dovoljno, mozak ne dobiva vremena za oporavak. Dolazi do smanjene proizvodnje serotonina i dopamina – neurotransmitera koji su odgovorni za dobro raspoloženje i osjećaj zadovoljstva. Osobe koje pate od nesanice često imaju poteškoće s koncentracijom, donošenjem odluka i održavanjem motivacije.

U težim slučajevima, nesanica može izazvati tzv. „emocionalnu preosjetljivost“, gdje i najmanji stres može izazvati burnu reakciju. Uz to, nedostatak sna može dovesti i do somatskih simptoma, poput bolova u tijelu, probavnih tegoba ili glavobolja, što dodatno pogoršava psihičko stanje.

Rana identifikacija problema i uvođenje zdravih navika spavanja — poput odlaska u krevet u isto vrijeme, izbjegavanja kofeina navečer i opuštanja prije spavanja — mogu značajno pomoći u sprječavanju pogoršanja mentalnog zdravlja.